> biblioteke > književna biblioteka
Biblioteka hrvatske povijesti
Književna biblioteka
Jonkeova biblioteka
Biblioteka priručnika
Biblioteka gradovi
Kerempuhova biblioteka
Biblioteka antologija
Znanstvena biblioteka
Biblioteka Obračun s njima
Hrvatski panoptikum
Biblioteka za mladež
Biblioteka XX. stoljeće
Sunčana Škrinjarić
ISPIT ZRELOSTI
Nastavak romana Ulica predaka


Str. 156, 15 x 20 cm, uvez tvrd, 120 kn, 2002.

U romanu Ulica predaka (1980), koji je oduševio hrvatsku publiku i koji je s uspjehom objavljen i na stranim jezicima, autorica se bavila zbivanjima u zagrebačkoj građanskoj obitelji u doba Drugog svjetskog rata. Roman je napisan u trećem licu, iz perspektive sveznajućeg pripovjedača, ali tako da kazivanje određuje vizura glavne junakinje, djevojčice na pragu puberteta. U Ispitu zrelosti autorica ne mijenja pripovjednu perspektivu, u središtu zbivanja opet je ista zagrebačka obitelj ... ali je ipak sve drugačije. Rat je prošao, Tajana je odrasla, Zagreb živi na točkice, nema više limuzine s privatnim vozačem, došla su druga vremena. Pripovjedač opet govori iz glave glavne junakinje, ali ona je sad maturantica, otkriva značenja ljubavi, prijateljstva, bolesti, smrti. Ukratko, sve što je čitatelja privlačilo u Ulici predaka, sve je tu, u ulici potomaka, u Ispitu zrelosti, isto, ali dovoljno različito da ga iznova privuče. Ljupko i pomalo krvoločno.
Josip Barković
RASPLET U RIMU
Roman o Zagrebačkom velesajmu

Str. 248, 14 x 20 cm, uvez tvrd, 90 kn, 2002.

Radnja romana zbiva se na razmeđu pedesetih i šezdesetih godina u Zagrebu i Rimu. U njezinu je središtu vodstvo tadašnjeg Zagrebačkog velesajma: direktor Egon Virt, komunist koji potječe iz imućne »buržujske« obitelji, partizan, bivši partijski kurir, pouzdanik gradonačelnika V. Holjevca, ekonomist koji »želi raditi po europskim i svjetskim standardima«, i direktorova najbliža suradnica Paula, ambiciozna mlada žena koja sklapa ugovor s đavlom. Direkor i njegova pomoćnica, odnosno njihov preliberalni politički pokrovitelj Holjevac, nisu po volji konzervativnim, staljinističkim partijskim moćnicima, pa dolaze pod udar represivnog aparata za mljevenje svakog političkog otpora. Sredstva se ne biraju, a najomiljenija su, kao i uvijek, moralna kompromitacija i ucjena. Šanse nepokornog pojedinca u sukobu s moćnom vlasti vrlo su male, zapravo nikakve. Roman je napisan 1988., kao svojevrsni književni oproštaj s poretkom i s vlastitim iluzijama o tome da moralni pojedinac može promijeniti karakter nemoralne vlasti u kojoj sudjeluje. U noveli Piramida, koja je napisana kad i roman, Barkovića zaokupljaju uzroci propasti jugosocijalizma, u Raspletu govori o uzrocima i cijeni njegova nastanka. Privlačnost je romana i u vještome postupku povezivanja izmišljenih i neizmišljenih lica (osim Holjevca, tu su i I. Krajačić, B. Kidrič, Buda, tj. V. Bakarić i dr.).
Nebojša Jovanović
IDEMO NA ZAGREB
Dnevnik sa srpskim rezervistima

Str. 262, 14 x 20 cm, uvez tvrd, 90 kn, 2002.

Prvi srbijanski roman o prošlom hrvatsko-srpskom ratu koji se objavljuje u Hrvatskoj, napisan u obliku dnevnika na osnovi osobnih autorovih ratnih doživljaja. Srbijansko izdanje objavljeno je u Beogradu 1998. i prošlo gotovo nezapaženo. Hrvatsko izdanje zadržalo je jezik izvornika - srpski, samo je izvorno pismo, ćirilica, zamijenjeno latinicom. Tri su bitna razloga za objavljivanje Jovanovićeva romana u Hrvatskoj: prvi, roman je dobro napisan, privlači kao vrijedna literatura; drugi, donosi neobičan pogled na srpsko-hrvatski rat, a to je pogled s druge, srpske strane fronte, i treće, uvjerljivo svjedoči o ratnim ciljevima napadača i krvavom karakteru rata.

Nebojša Jovanović (r. 1963. u Loznici, Srbija) profesor je povijesti i urednik u državnom zavodu specijaliziranom za udžbenike i druge školske knjige u Beogradu. Idemo na Zagreb prvi mu je i zasad jedini roman. Autor je Leksikona ličnosti u srpskim udžbenicima istorije (Novi Sad, 2001.). Kao rezervist, na poziv, sudjelovao je 1991. u ratu protiv Hrvatske. Divizija JNA kojoj je pripadao razarala je Karlovac, Zagreb, Dugu Resu ...

Roman se odmah po izlasku u veljači 2002. našao na samom vrhu ljestvice najčitanijih knjiga u Hrvatskoj. Predgovor hrvatskome izdanju napisao je urednik J. Pavičić.

Nakon uspjeha u Hrvatskoj, knjiga je ponovno tiskana u Srbiji s hrvatskim naslovom i na latinici.
prethodna stranica
 
 
copyright: Naklada Pavičić d.o.o. Zagreb, Hrvatska. Sva prava pridržana.
design & održavanje: Istudio Vemax, Zagreb 2002.