Ivan Bekavac
IZMIŠLJENI TUĐMAN
O lažima, krivotvorinama i namjerama Hudelistove „biografije“ prvog hrvatskog predsjednika

Str.236 , 14 x 20 cm, 160 kn, uvez tvrd, 2006.

Autor u ovom polemičkom antibarbarusu pokazuje kako je publicist Darko Hudelist u debeloj knjizi Tuđman : Biografija (Zagreb, 2004.) izmislio Franju Tuđmana luburićevca, istjerivača Srba iz Hrvatske i osvajača Bosne i Hercegovine. I s kakvim je namjerama to učinio. Jer, ako je Tuđman ustaša i zločinac, a njegova politka genocidna i osvajačka, ni država koja je nastala pod njegovim vodstvom ne može biti bolja. A zločinačke države moraju nestati!
Nesretan što Hrvatska ustrajava na svom suverenitetu i što Tuđman nije doživio da ga posjednu na optuženičku klupu, Hudelist nije napisao Tuđmanovu biografiju, nego je romansirao optužnice iz Haaga. Njegova je knjiga pokušaj da se Tuđmanovoj Hrvatskoj, kao zemlji nastaloj na "zločinačkom pothvatu", namakne omča oko vrata.
Bekavčev žestoki odgovor Hudelistu zasnovan je na provjerljivim činjenicama i mali je katekizam za svakoga kome je stalo do istine o povijesti nastanka Republike Hrvatske.

Ivan Bekavac (1948.), profesor filozofije i komparativne književnosti, urednik je i nakladnik, autor knjiga političkih ogleda i polemika, među kojima i Izdaje na Pantovčaku (Zagreb, 2001.).

Nikola Frankopan
HRVATSKA - SADAŠNJOST, PROŠLOST, BUDUĆNOST

Str. 148, 14 x 20 cm, 130 kn, uvez tvrd, 2007.

Hrvatska ne mora biti siromašna, a može biti ne samo uspješna, nego i ući u krug najuglednijih zemalja svijeta - pokazuje u svojoj knjizi autor, mladi povjesničar i biznismen. Dokažimo onima koji sumnjaju u hrvatski prosperitet da nemaju pravo, postignimo ono što je Hrvatska zaslužila, oslobodimo se osrednjosti i krenimo prema vrhu - neka su od autorovih polazišta koja se u knjizi argumentiraju sa zaraznom strašću i uvjerljivom kompetencijom.

Nikola Frankopan rođen je 18. 12. 1975. u hrvatskoj patricijskoj obitelji u Londonu. Pohađao je srednju školu u Etonu, a na Sveučilištu u Oxfordu završio je studij povijesti. Magistrirao je u Cambridgu, a doktorirao na Gregorijani u Rimu, radnjama iz srednjovjekovne hrvatske povijesti. Kao veslač je za Britaniju 1994. osvojio dvije zlatne medalje na europskom prvenstvu.

Dubravko Jelčić
100 KRVAVIH GODINA
Hrvatska u XX. stoljeću
II. izdanje

Str. 360, 14 x 20 cm, 190 kn, 2004.

Tko se god u Hrvatskoj u XX. st. bavio književnošću, bavio se i politikom. Biti hrvatski književnik nije bilo isto što i biti hrvatski političar, ali je u najmanju ruku bilo isto što i biti politički sumnjivac. A što da radi politički sumnjivac, nego da se zainteresira za razlog - bio istinit ili izmišljen, svejedno je - sumnjićenja!

Ni Dubravko Jelčić, hrvatski književni povjesničar i književnik, a neko vrijeme i aktivni političar, nije mogao izbjeći toj književno-političkoj sudbini. Zapravo, možda i nije htio. A što se dobro vidi i iz ove žestoke knjige o Hrvatskoj u stoljeću koje će se pamtiti po najvećim svjetskim ratovima, po golemom civilizacijskom napretku i strašnim totalitarističkim režimima tragovi kojih će i za tisuću godina biti krvavi.

U paprenom političkom ogledu, koji zauzima više od polovice knjige, Jelčić pokušava odgovoriti na pitanje što se u Hrvatskoj i s njom (pa i s njim samim) događalo u proteklih sto godina, što je bilo s Hrvatima i Hrvatskom, Hrvatima i Jugoslavijom, Hrvatskom i Srbijom, Europom i Hrvatskom i Hrvatskom i Europskom Unijom. Što je bilo i što bi još moglo biti? Kakvom su se politikom bavili Hrvati, a kakve su bile politike koje su se bavile njima? Što je određivalo hrvatski odnos prema drugima: Srbima, Amerikancima, Europljanima, Židovima...?

Iznenađujući pogled na noviju hrvatsku povijest bez jugoslavenskih naočala. Otvoreno i bez kalkulacija o najosjetljivijim pitanjima hrvatske političke sudbine. Svojevrsni politički testament autora koji se oslobodio strahova, nepotrebnih obzira i mentaliteta što ga kod Hrvata proizvodi «jak nagon da budu vjerni sluge» (H. Bahr).

Imaju li Hrvati velikane ili su svi veliki Hrvati bili obične protuhe?

Što je o Hrvatima i Hrvatskoj prešućivano i zašto?

Prva Jugoslavija nas je iskvarila, druga zaglupila, posljedice još traju.

Tko piše povijest Domovinskog rata, pobjednici ili gubitnici?

Jesu li Hrvati narod kolebljih naivaca ili promućurnih račundžija?

O tim i drugim pitanjima raspravlja Jelčić u knjizi 100 krvavih godina.

Miroslav Tuđman
PRIČA O PADDYJU ASHDOWNU I TUĐMANOVOJ SALVETI
Hoće li Haški sud (opet) sudjelovati u prijevari i obmani?

Str. 76, 14 x 20 cm, uvez mek, 60 kn, 2002.

U knjizi se polemički beskompromisno, znanstveno utemeljeno, otvoreno i izravno, razobličuje podvala engleskog političara, lorda Ashdowna, koji je pokojnom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu pripisao tobožnji dokument o hrvatskim ekspanzionističkim planovima prema Bosni i Hercegovini. Riječ je o papirnom ubrusu, tzv. Tuđmanovoj salveti, na kojem je hrvatski predsjednik, 1995. u Londonu, tumačeći slabo obaviještenom engleskom lordu mogući razvoj događaja, povukao crtu razdvajanja Europe na Istok i Zapad, a prema strategijskim atlasima koji su masovno kolali po kancelarijama NATO-pakta (tri karte iz jednog od tih atlasa donose se i u knjizi). Toj crti razdvajanja Englez je docrtao i dopisao tendenciozna tumačenja i sve to javno predstavio kao krunski dokaz o namjerama Hrvatske da podijeli Bosnu. Lord je to najprije učinio na konferenciji za novinare a onda i na Haškom sudu koji je lordovu konstrukciju prihvatio kao vjerodostojan dokaz protiv generala Tihomira Blaškića i osudio ga na 45 godina zatvora.

Jedna od najčitanijih publicističkih knjiga u Hrvatskoj.