Pogledaj košaricu “Između Mačeka i Pavelića” je dodano u vašu košaricu.
-20%
zastave
Zastave 1Zastave 2Zastave 3Zastave 4Zastave 5Zastave 6Zastave 7Zastave 9
Pero Čimbur

Zastave / Flags

95.00 Kn 76.00 Kn

Sve zastave svijeta u raskošnim bojama, na najfinijem papiru, s kartama kontinenata i s osnovnih pet podataka o državama: glavni grad, površina, broj stanovnika, valuta, službeni jezik. Svi tekstovi su na hrvatskom i engleskom. U uvodu se donose osnovne informacije o zastavi, posebno o povijesti hrvatske zastave. Zastavama država pridodane su i zastave najvažnijih međunarodnih oraganizacija te skraćeni tekst hrvatskog zakona o grbu, zastavi i himni. Priređivač knjige Pero Čimbur.

Godina

1997.

Broj stranica

268

Format

10 x 14,5 cm

Uvez

tvrd

Iz uvoda o zastavama:
„Do dolaska, ili doseljenja, Hrvati nisu znali za zastave, ali su pojedina plemena imala svoje rodovske simbole. Tek stvaranjem prvih država na ovim prostorima pojavljuju se i zastave, što su ih naši preci usvojili od susjeda protiv kojih su ratovali.
Staroslavenski naziv za zastavu je ‘stijeg’. U srednjem vijeku, pa i poslije, taj je naziv zadržan u nizu slavenskih jezika. Imenica ‘zastava’ nastala je od glagola ‘zastati, zaustaviti se, okupiti se oko stijega’ pod kojim se okupljao odred vojnika…
Revolucionarna događanja u Francuskoj dovela su do promjene značaja starih simbola i boja zastava. Tako je u proljeće 1848. – u vrijeme kad ban Jelačić i Hrvatski sabor proglašavaju ukidanje kmetstva – Sabor prihvatio hrvatsku trobojnicu: crveno-bijelo-modru. Prve hrvatske trobojnice ukrašene su grbom, sastavljenim od grbova povijesnih hrvatskih zemalja i s ilirskim grbom kao središnjim. U burnim događajima 1848./49. Jelačićeva banska trobojnica bila je zabranjena. Ali vraćanjem ustava poslije 1860. hrvatska je trobojnica vraćena kao simbol hrvatske državno-političke individualnosti. Člankom 61 i 63 u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. prvi se put daje moderna zakonska osnova za definiranje hrvatskog grba i zastave.“
Dragocjen priručnik ljudima brojnih zanimanja – od učenika i studenata do pravnika, ekonomista, povjesničara, geografa, političara, novinara i enigmatičara.
B. Ostojić, Novi list