Radiotelevizija Herceg-Bosne, 17. veljače 2024.
Krcata dvorana Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru na predstavljanju Ćorićeve knjige
Izvještaj RTV H-B
Pozornica s predstavljačima knjige „In vino libertas / Autobiografski zapisi iz Haaga“ u Mostaru 16. 2. 2024., slijeva: moderator Zoran Krešić, Ivan Tolj, Slobodan Prosperov Novak, Bosiljko Mišetić i autor Valentin Ćorić. Na stolu zastavica Naklade Pavičić
U organizaciji Naklade Pavičić u Mostaru je u petak (16. veljače 2024.) predstavljena knjiga Valentina Ćorića “In vino libertas – autobiografski zapisi iz Haaga” u kojoj autor piše o proizvodnji vina unutar zatvora. Vino je Ćoriću olakšavalo preživljavanje u mučnim uvjetima te donekle utažilo žeđ za slobodom.
Tako se, nakon zagrebačke promocije koja je privukla veliku pozornost, i publika u krcatoj dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru mogla upoznati s knjigom koja je postala bibliofilski raritet, jer je sedam godina “odležala u nakladnikovom bunkeru”.
Predstavljači knjige, uz samog autora Ćorića, bili su umirovljeni general HV-a i književnik Ivan Tolj, povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak te odvjetnik Bosiljko Mišetić, bivši ministar pravosuđa u Vladi RH i savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Veliko zanimanje hercegovačke publike za Ćorićevu knjigu: prepuna dvorana Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru
Autor Ćorić je kao posljednji od četvorice predstavljača kazao je da je svoj odlazak u zatvor doživio kao rušenje dostojanstva. “Ja mogu svima pogledati u lice. Imao sam vremena preispitati se o svojim propustima, manjkavostima, grijesima, uspjesima… Mogu vam reći da mirno spavam i to mi je najveći dobitak”, kazao je Ćorić.
Jedan od brojnih aforizama koje je Ćorić napisao kaže da je lakše biti nevin u zatvoru nego krivac na slobodi.
„U završnoj riječi rekao sam da su 99 posto pripadnika HVO-a bili čestiti i pošteni branitelji. To što je određeni postotak činio to što je činio, ja to nikada neću opravdavati. Meni je posao bio da se bavim našim ljudima. Mi smo predali preko 2000 kaznenih prijava prema prekršiteljima iz HVO-a“, kazao je Ćorić i dodao: “Što mislite jesu li mi to tamo honorirali? Nisu. Prošao sam kako sam prošao. I sada, ja u zatvoru, a znam one koji nisu bili baš čestiti – oni na slobodi. To treba nositi. Ali hajdemo biti kršćani. Podnesimo to i idemo dalje”, kazao je Ćorić.
Autor Valentin Ćorić
Autor pojašnjava da je po dolasku u zatvor počeo pisati dnevnik te se nakon nekog vremena ozbiljnije posvetio pisanju. Knjiga “In vino libertas” upravo je rezultat toga.
“Pored ove knjige, ja imam napisane još tri knjige. Ako Bog da, doći će vrijeme pa ćemo i njih jednom promovirati, neću se stidjeti. One su puno teže. Ovdje ima suza, ima smijeha… Ali, zbog onih među nama koji pokušavaju promijeniti svoju ratnu prošlost na pozitivno, moram napisati svoju istinu o ratu, svoju istinu o poraću, svoju istinu o dužnostima u Sarajevu, kazao je Ćorić.
Ćorić je otkrio da ga je Haagu izručila hrvatska država koja mu čak nije dala ni status branitelja.
Prvi predstavljač, umirovljeni general HV-a i književnik Ivan Tolj, kazao je da je meditiranje nad Ćorićevim zapisima završio, nimalo slučajno, na dan smrti hrvatskoga svetog blaženika Alojzija Stepinca, mučenika i žrtve jugokomunističkog, totalitarnog, bezbožničkog i zločinačkog sustava.
„U montiranom procesu bio je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Umro je 10. veljače 1960., u zatočeništvu, u Krašiću… Vjerujem da je i Valentinu – u dugim zatvorskim godinama svakojakih kušnji – bio moćan nadahnitelj i oslonac da ne posustane i da ne padne u očaj, već naprotiv, da to teško stanje pretvori u duhovni napredak i dobitak“, kazao je Tolj pojašnjavajući da je Stepinca, monstruozni i nepravedni komunistički sustav osudio na dugogodišnju kaznu. Valentina Ćorića pak, kako dodaje, tzv. demokratski, pravedni i pravni Međunarodni sud (koje li farse i ironije!) osudio je bez valjana dokaza o krivnji, također na dugogodišnju kaznu zatvora s prišivenim biljegom ratnoga zločinca.
Ivan Tolj
Tolj primjećuje da prekomjerno poslušna i kooperativna službena Hrvatska, ne bi li se dodvorila Europi i ulasku u EU, u nezainteresiranosti nije bila iznimka. –„Nije bila odveć zaokupljena sudbinama svojih državljana, haških uznika i nepravednim trajanjem i razvlačenjem procesa“, kazao je.
U procesu protiv Valentina Ćorića bilo je, kako pojašnjava Tolj, 400 svjedoka i 11.000 dokumenata. „Ni svjedoci, ni dokumenti nisu ga ni zbog čega teretili. Međutim nekoliko jadnika iz hrvatskoga političkog i sigurnosnog sustava jesu. I to tajnim djelovanjem i svjedočenjem, kao i podmetanjem falsificiranih dokumenata“, kazao je Tolj.
Hrvatski povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak kazao je kako je riječ o teškoj knjizi koja se “bavi tragičnom pozicijom Hrvata koji su okrivljeni nevini”.
„S druge strane, to je holivudski sadržaj o proizvodnji velike količine vina u uvjetima gdje su stražari svi naoružani rukavicama, ponašaju se kao da su u nekoj zaraznoj klimi. Tu Valentin Ćorić proizvodi vino koje nije vino nego simbol slobode“, kazao je Prosperov Novak.
Slobodan Prosperov Novak
Prosperov Novak vrlo važnim drži to što Ćorićev književni izričaj ne poznaje patetiku. „Ova knjiga poznaje osjećanje uzvišenoga, onu neku neizrečenu svijest o tragičnoj poziciji jednog malog naroda koji stalno nekome nešto mora dokazivati, kazao je Prosperov Novak i pojasnio da je dokaz “uvreda i Bogu i čovjeku”.
„Naš pisac u Haag je predan bez dokaza i ikakve pravne procedure“, kazao je Prosperov Novak.
Bosiljko Mišetić, bivši ministar pravosuđa u Vladi RH te savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana ponovio je Ćorićevu sintagmu o prodanosti Haškom sudu.
Mišetić je pojasnio da se inače svakome sudi po zakonu o kaznenom postupku. Međutim, kako pojašnjava, apsurd je u tome što Haški sud nema kaznenog djela agresije.
Bosiljko Mišetić
„Haški sud imao je načelo ekonomičnosti. Unatoč tome, suđenja su trajala i više od deset godina. Zato Ćorić s gorčinom kaže da je prodan Haaškom sudu“, rekao je Mišetić i dodao da je Hrvatska 12. travnja 1996. pala na ispitu zrelosti jer je donijela ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom. Po njegovom mišljenju, u suverenoj zemlji trebalo se suditi u domicilnim sudovima.
Moderator predstavljanja bio je novinar „Večernjeg lista“ Zoran Krešić, a ulomke iz knjige čitao je Ivo Krešić, glumac HNK Mostar.