Kraljevina Jugoslavija ga je proganjala kao komunističkog agitatora, Staljinov SSSR proglasio trockistom i poslao u gulag, a ustaška NDH kao komunista strpala u Jasenovac. Staljinu se odužio svjetskim bestselerom U zemlji velike laži (1. izd. na francuskom, Pariz, 1938.), a o strašnim danima u jasenovačkom logoru napisao je sjećanja i uvrstio ih u svoju veliku memoarsku knjigu Sam kroz Europu u ratu (Rim, 1978.), u šesto poglavlje pod naslovom “Jasenovac: ljudi pred licem smrti”, koje se sada prvi put objavljuje kao zasebna knjiga.
Ciliga piše s mnogo pojedinosti, osobito se zadržavajući na odnosima što su se u krajnje neljudskim uvjetima stvarali među logorašima. Logorska je uprava nastojala da ti odnosi budu što gori i u tome nerijetko uspijevala. Među zatočenicima je bilo dirljivog prijateljstva i spremnosti na žrtvu za drugoga, plemenitih primjera ljudske solidarnosti, ali i nesmiljene, životinjske borbe za preživljavanje.
Predgovor knjizi napisao je slovenski pravnik, filozof i diplomat dr. Iztok Simoniti, a pogovor mladi povjesničar dr. Ivica Miškulin.
Knjiga se preporučuje samo čitatelju jakih živaca.